Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i pružanja podrške osobama koje se suočavaju s mentalnim poteškoćama. Važno je smanjiti stigmu oko mentalnih bolesti, pristupačne skrbi ili prevencije i educirati društvo, poticati otvorene razgovore o mentalnom zdravlju i pružiti resurse onima kojima je potrebna pomoć. Također, važno je poticati na razumijevanje da mentalno zdravlje nije samo odsutnost mentalnih poremećaja, već i stanje opće dobrobiti i ravnoteže.
Mentalno zdravlje odnosi se na stanje emocionalnog, psihološkog i socijalnog blagostanja, gdje pojedinci mogu ispunjavati svoje potencijale, nositi se sa stresom, raditi produktivno i doprinositi zajednici. To nije samo odsutnost mentalnih poremećaja, već i sposobnost osobe da se nosi s izazovima života, održava odnose i održava ravnotežu između različitih aspekata života. Mentalno zdravlje utječe na način na koji mislimo, osjećamo i ponašamo se. Također, oblikuje našu sposobnost suočavanja sa stresom, donošenja odluka i međuljudskih odnosa. Kad mentalno zdravlje nije u ravnoteži, može utjecati na fizičko zdravlje, socijalne odnose, ali i našu produktivnost i sposobnost funkcioniranja u svakodnevnom životu.
Mentalni poremećaji poput depresije, anksioznosti, bipolarnih poremećaja, shizofrenije i drugih mogu značajno narušiti kvalitetu života. Zanimljivo je da mentalni poremećaji nisu uvijek vidljivi izvana, zbog čega je važno razumjeti da mentalno zdravlje može biti pod utjecajem bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika.
Čimbenici koji utječu na mentalno zdravlje:
- Biološki faktori – genetika, kemija mozga, hormonske promjene.
- Psihološki faktori – traumatična iskustva, nisko samopouzdanje, stres.
- Socijalni faktori – obiteljski odnosi, društveni status, socijalna izolacija.
Mentalno zdravlje se može poboljšati kroz različite pristupe, uključujući psihoterapiju, podršku obitelji i prijatelja, lijekove (u slučaju ozbiljnih poremećaja) i promjene životnih navika poput vježbanja i zdrave prehrane. Bitno je razumjeti da potražiti pomoć nije znak slabosti, nego hrabrosti.
Prevencija mentalnih bolesti također igra ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja. To uključuje smanjenje stresa, razvijanje emocionalne otpornosti i održavanje socijalnih kontakata, kao i prakticiranje tehnika smanjenja stresa poput meditacije i mindfulness-a.
U društvu je još uvijek prisutna stigma oko mentalnog zdravlja, zbog čega mnogi ljudi izbjegavaju potražiti pomoć dok ne dođu do ozbiljnijih problema. Važno je razbiti tu stigmu i promicati otvorene razgovore kako bi svi imali pristup potrebnoj podršci i resursima.
Zdravlje je holistički pristup i mentalno zdravlje nije ništa manje važno od fizičkog zdravlja.
U ovoj školskoj godini u razvojnom programu OŠ „Ivan Leko“ naglasak je na anksioznosti kod djece i mladih.
Edukativnu brošuru na ovu temu možete pogledati u nastavku.
